Kustosica Sani Sardelić sudjelovala je na Godišnjoj konferenciji Hrvatskog etnološkog društva u Pazinu od 22. do 25. svibnja 2024. Predstavila je rezultate istraživanja o promjenama na otoku Korčuli, uključujući prehrambene promjene i tradicionalne plesove. Tema konferencije bila je "Naše zajedničke budućnosti", istaknuvši važnost očuvanja kulturne baštine i planiranja održive budućnosti. #Etnologija
22. – 24. 5. 2024. Pazin, Godišnja konferencija Hrvatskog etnološkog društva
Kustosica Gradskog muzeja Korčula Sani Sardelić sudjelovala je na Godišnjem skupu Hrvatskog etnološkog društva koji se održao od 22. do 25. svibnja 2024. u Pazinu. Tema godišnje konferencije HED-a bila je Naše zajedničke budućnosti. Zamišljanje i/ili oblikovanje budućnosti relevantna je tema za etnologe i kulturne antropologe različitih interesa i područja djelovanja s heterogenih teorijskih i metodoloških te praktičnih polazišta. Tom se transdisciplinarnom problematikom bave stručnjaci i istraživači raznorodnih disciplina čiji je fokus izravno usmjeren na procese zamišljanja budućnosti, na upravljanje i planiranje, te ostvarivanje brojnih razina održivosti i (zelene) tranzicije.
Međutim, budućnosti su (ne)posredno tema i onima koji istražuju migracije, multikulturnost, multikulturne politike, prakse interkulturnog dijaloga i politike identiteta, ali i pojedincima i ustanovama koji se brinu o očuvanju i prezentiranju materijalne i nematerijalne kulturne baštine. Ta tema jednako je važna svim zajednicama i donositeljima odluka i javnih politika.
Kustosica Sani Sardelić sudjelovala je izlaganjem pod naslovom „Vrijeme mijenja naš prostor: nekoliko primjera s Korčule“ u kojemu je predstavila rezultate terenskog istraživanja na otoku Korčuli s fokusom na promjene u prostoru, zatim promjene prehrambenih paradigmi otočana od polazišne točke - tradicijske mediteranske prehrane ka suvremenosti te promjene u praksama izvedbenih narodnih umjetnosti, preciznije plesova s mačevima na otoku Korčuli, moreške i kumpanija. Većina promatranih fenomena uživa visok stupanj formalne zaštite na nacionalnim i međunarodnim listama, od programa Natura 2000, Liste zaštićene nematerijalne baštine RH, pa sve do Lista zaštićenih kulturnih dobara UNESCO-a, poput mediteranske prehrane, u kojoj Republika Hrvatska participira s ostalim mediteranskim članicama. No, stanje na terenu ukazuje na izvjestan stupanj odmaka od preporuka ponašanja prema zaštićenim fenomenima, ponekad i u suprotnosti u odnosu na očekivanu zaštitu.
